Manifestacija „Dani Vice Buljana u Sinju 2023.“ pobudila je medijski interes za život, djelovanje i naslijeđe ovoga sinjskog komunističkog političara. Primjeri tog medijskog interesa su članak Tonija Paštara objavljen na portalu Slobodna Dalmacija 20. travnja te članak Jurice Pavičića u izdanju Jutarnjeg lista od 3. lipnja 2023. Koliko god medijski interes za Buljana bio razumljiv i opravdan, ostalo je nejasno zašto se u spomenutim tekstovima pojavljivao veći broj netočnih i nepotvrđenih informacija o Buljanu i njegovoj obitelji. U navedenim tekstovima se Vicu Buljana nastoji prikazati kao prosvijećenog buntovnika koji je odbacio navodno bogataško i klerikalno podrijetlo i zarana se odlučio za socijalističku revoluciju predvođenu komunistima.
Za ovu priliku nećemo detaljno prikazivati objavljene neistine i obmane, već ćemo iznijeti točne i potvrđene informacije o Buljanu i njegovoj obitelji.
Vice Buljan je rođen 1905. u Sinju u obitelji Stjepana i Katarine Buljan (rođene Panza) koji su imali desetero sinova (Marko, Ivan, Petar, fra Leonard, Ante, Josip, Eugen, Vice, Stanko i Miljenko) i pet kćeri (Anka, Marija, Dragica, Dobrila i Boško). Među deset muških i pet ženskih članova obitelji Buljan, Vice nije bio jedini koji je imao sklonost prema politici. Najstariji Vicin brat Marko Buljan je 1924. izabran za odbornika Jugoslavenske demokratske stranke (JDS) u sinjskom srezu te izaslanika za oblasni odbor u Splitu (Nova doba, 13. kolovoza 1924., str. 6). Marko Buljan se kasnije uključio u Jugoslavensku narodnu stranku („borbaši“) i bio jedan od njezinih čelnika u Primorskoj banovini. Buljan je bio izabran za kandidata „borbaša“ u sinjskom srezu na parlamentarnim izborima 1935. (Jadranski dnevnik, 25. veljače 1935., str. 7).[1]
Vice Buljan kao prijeratni komunist?
U intervjuu Slobodnoj Dalmaciji u kolovozu 1972., Vice Buljan je kazao da su ga „pokojni Tadija Anušić i Stipe Romac Basko primili u Partiju 1934. godine negdje u Glavicama“ (Slobodna Dalmacija, 2. kolovoza 1972., str. 2). Za navodno prijeratno partijsko članstvo Vice Buljana znakovito je partijsko izvješće iz rujna 1941. u kojem se predlažu kazne za članove Komunističke partije Hrvatske (KPH) koji su odgovorni za neuspjeh prvih partizanskih odreda u Dalmaciji. U izvješću se među ostalima spominje i Vicu Buljana za kojeg se navodi: „(…) nije partijac niti je dostojan da to bude. Što više bilo bi potrebno suzbiti popularnost i autoritet koji uživa u masama jer to ne zaslužuje i nije pouzdan“ (Branica, 1981: 141). Vice Buljan obnašao je visoke dužnosti u partizanskom pokretu te komunističkoj vlasti poslijeratne Jugoslavije, ali se ne može sa sigurnošću tvrditi da je bio član Komunističke partije prije zahuktavanja partizanske borbe.
Buljan je sredinom ’30-ih godina bio uključen u hrvatski nacionalni pokret predvođen HSS-om i vjerojatno je pripadao lijevom krilu te stranke. Zbog toga je na općinskim izborima 1936. u Sinju bio nositelj neslužbene, odnosno ljevičarske liste HSS-a nasuprot službene liste HSS-a koju je predvodio dr. Ivo Smolić. Na općinskim izborima 1940. u Sinju Vice Buljan je bio nositelj Trgovačko-seljačko-radničke liste, koja je pobijedila dvije liste HSS-a (Novo doba, 16. svibnja 1940., str. 6).
Obitelj Buljan – bogataška i klerikalna?
Vice Buljan je rođen u dobrostojećoj trgovačkoj i obrtničkoj obitelji. Stjepan Buljan i brat mu Josip podigli su obiteljski posao s trgovinom i pekarom koji je nastavio razvijati već spomenuti Marko Buljan. Buljanovi su pripadali uspinjućem sinjskom srednjem sloju koji je na neki način izazivao ekonomski, društveni i politički primat veleposjedničke obitelji Tripalo. Tripalovi su uglavnom živjeli od prihoda od imovine koji su ulagali u velike obiteljske kuće i vile u središtu grada. Za razliku od njih, obitelj Buljan je izgradila kuću izvan središta Sinja i pokraj nje podigla parni mlin, navodni prvi takav u Dalmaciji (Modrić, 2012: 59).
Buljanovi nisu bili klerikalna obitelj, ali su bili vjerski, društveno i obrazovno oslonjeni na sinjske franjevce. Vicina starija braća dr. Ivan Buljan (doktorirao pravo) i Petar Buljan (diplomirao medicinu) su kao svjetovni đaci polazili Franjevačku klasičnu gimnaziju početkom 20. stoljeća. Prema nekim izvorima i Vice Buljan je završio tri razreda Franjevačke gimnazije u Sinju (Hbl.lzmk.hr, 2023). Iz obitelji Buljan je potekao jedan katolički svećenik – fra Leonard Buljan.
Komunisti kao modernizacijski čimbenik?
Pored nepotpunih informacija koje kreiraju povijesno netočan narativ o Vici Buljanu, također se nastoji nametnuti narativ da je Sinj prije 1945. bio zaostala i nazadna varoš koju su komunisti predvođeni Buljanom pretvorili u moderni i razvijeni grad. Nesporno je da su komunisti uveli Sinj i Cetinsku krajinu u razdoblje industrijskog modernizma, ali Sinj se infrastrukturno, obrazovno, kulturno i gospodarski razvijao i u razdoblju građanskog modernizma prije dolaska komunista na vlast.
Vice Buljan je imao nezaobilaznu ulogu u društveno-ekonomskoj modernizaciji Sinja i Cetinske krajine te zaslužuje primjereno mjesto u lokalnoj kulturi sjećanja. Kao i sve druge ljude koji su oblikovali povijest i Vicu Buljana treba promatrati cjelovito i u kontekstu vremena u kojem je živio i djelovao. O Vici Buljanu nije potrebno izgrađivati mitski narativ koji namjerno ili nenamjerno zanemaruje činjenice o njegovom životu, djelovanju i naslijeđu. Vice Buljan kao poslijeratni političar ima nepobitne zasluge i važnost za Sinj i Cetinsku krajinu, ali preko toga ne treba prekrajati povijest i posvjetljivati jugoslavensku komunističku diktaturu.
Knjige i članci
Branica, Vinko (ur.) (1981) Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji 1941-1945: zbornik dokumenata. Knjiga 1. 1941. godina. Split: Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije.
Modrić, Dragana (2012) Obitelj Buljan: primjer veletrgovaca. U: Dragana Modrić i Daria Brković (ur) Sinj: pogled na stvaranje jednog grada. (str. 58-65). Sinj: Kulturno umjetničko središte Sinj.
Novinski izvori
Jadranski dnevnik, Split.
Jutarnji list. Zagreb.
Novo doba, Split.
Slobodna Dalmacija, Split.
Internetski izvori
https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3153 (pristupljeno 12. lipnja 2023.).
https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zagora/partizani-i-ustase-opet-zaratili-u-srcu-cetinske-krajine-stare-sukobe-potpirila-je-najava-manifestacije-u-cast-zasluznog-sinjanina-1282821 (pristupljeno 12. lipnja 2023.)
Dr. sc. Jakov Žižić poslijedoktorand je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
[1] „Borbašima“ naposljetku nije odobrena kandidatura na spomenutim izborima.
Vice Buljan je broj jedan što se tiče afirmcije grada, gospodarski i drugim sferama života. Njegova obitelj je bila kreativna i prisutna u špici burnih političkih i ratnih dešavanja.. Danas određeni krugovi u društvu nastoje naći njegove mane i greške. Da bih umanjili njegovu veliku iznačajnu figuru. Zašto? Jedini razlog je da bih pokušali gurnuti na tron časti one snage što su se u drugom w. w. Stavila na stranu agresorskih vojski Njemačke i Italija. No to je verificirano dokumentarno i na svim nivoima demokratskog svijeta. Ostaje kao povijesna istina koju nitke ne može uništiti.