U hrvatskoj medijskoj sferi, siromašnoj polemikama koliko i intelektualnim sadržajem, Heretica se u nešto više od godinu i pol dana svojega postojanja etablirala kao mjesto okupljanja raznovrsnih autora s različitim sustavima vrijednosti, dokazujući kako se zatvorenost raspravi i dubljemu propitivanju naravi stvari svojstveno suvremenome dobu – uz minimum dobre volje – ipak može nadići.
U kratkome roku, okupili smo više prominentnih imena hrvatskoga javnog i akademskog života, od znanstvenih figura svjetske glasovitosti do mnogobrojnih mladih autora čija će djela graditi hrvatski intelektualni krajobraz nadolazećih desetljeća. Okupili smo prirodnjake i filozofe, književne teoretičare i praktičare, povjesničare i ekonomiste, a u intervjuima razgovarali sa svjetskim intelektualcima nedovoljno poznatima hrvatskoj javnosti.
Kao što sam pogled na naslovnicu ili rubrike Heretice pokazuje – i kao što je prva glavna urednica Ivana Zlatarić prošle godine napisala – „mnogi od naših autora međusobno ne dijele nikakve sličnosti“, štoviše „možda su i svjetonazorski gledano na potpuno suprotnim krajevima spektra“.
Nastojimo okupiti autore u rasponu od ljevice do desnice – s posebnim naglaskom i na liberalnu misao, odveć često zanemarivanu u hrvatskom kontekstu – a kojima je zajedničko što ih se ne bi moglo odveć lako susresti na stranicama srednjostrujaških medija, kako zbog minuciozne i dubinske obrade problematike kojoj nema mjesta u današnjem žurnalističkom senzacionalizmu, tako i zbog otklona mainstreama od ideja koje naši autori propituju, pa i zagovaraju. Heretica se, dakle, od hrvatskih medija razlikuje istinskom tematskom, stilskom i vrijednosnom pluralnošću i otvorenošću objavljivanju raznorodnih ogleda te filmskih, književnih i glazbenih kritika, ali i minucioznim analizama i inovativnim pristupima obrađivanoj problematici.
U tematskim blokovima koje iniciramo, a u kojima potičemo sudjelovanje s međusobno suprotstavljenih idejnih polazišta, naši autori između ostaloga su se dotaknuli koronavirusa, književnosti i geopolitike. U nadolazećim tematskim ciklusima, kao i izvan njih, sve autore koji žele doprinijeti pluralizmu intelektualne misli i stupnju ozbiljnosti pri obradi mnogobrojnih tema, pozivamo neka nam se jave, međusobno polemiziraju, odgovaraju na druge tekstove.
Mi, kao urednici Heretice, dakako, nismo vrijednosno neopredijeljeni. Iz naših radova nedvosmisleno proizlaze naši sustavi vrijednosti, čime na tu sliku neizbježno oblikujemo i Hereticu. Slikovito rečeno, potpisujemo pozive na pluralnost mišljenja koje su artikulirali i John Stuart Mill i Mao ZeDong: prvi je govorio kako u svakome stajalištu može postojati barem zrnce istine, a drugi poetično zazivao procvat tisuću cvjetova. Ali nećemo se libiti reći kako je prvi navedeni bio pitomi intelektualac, a drugi poremećeni, masovni ubojica.
Upravo zato pozivamo autore koji su nam svjetonazorski suprotstavljeni na doprinos i polemiku. Dok srednjostrujaška misao trune u posvemašnjoj bezidejnosti, opisujući bezbrojne stvarnosne fenomene unaprijed pripremljenim formulama, gušeći pritom svaku vrstu nekonvencionalnog pristupa, argumentirane rasprave i intelektualne znatiželje, Heretica će postojati kao endemska pojava u hrvatskom medijskom sivilu.
Stoga vas, neovisno o znanstvenoj grani kojoj pripadate i vašim idejnim stremljenjima, pozivamo: javite nam se i sukreirajte naš sadržaj. Svakom valjano argumentiranom pogledu na zbilju koji srednja struja ne želi prigrliti Heretica će rado dati priliku. Pišite, polemizirajte, prepirite se. Kao što je svojedobno, pomalo u neskladu s hrvatskim jezičnim standardom ali samim time i upečatljivije, zavapio Zdravko Mamić: „Polemizirajte s menom!“
Uredništvo:
Jakob Filić
Tomislav Kardum
Matija Štahan
Potpuno sam na strani Vašeg svjetonazora i entuzijazma. No uvjeren sam da “minuciozna analiza i intelektualna znatiželja” u polemici o ‘svemu i svačemu’ danas ne vodi nikamo i ne služi ničemu. Primjerice, temu demokracije obradio je za sva vremena, upravo genijalno-minuciozno, Dostojevski u sedmoj glavi svojih Zimskih zapisa o ljetnim dojmovima. Kao da je analizirao hrvatsku aktualnu političku scenu. Osobno, držim da je vrijeme za usmjeravanje ukupne kršćanske intelektualne energije i pozornosti na temu idolopoklonstva, istine i laži. “Vani pak ostaju… ubojice i idolopoklonici i tko god ljubi i čini laž” (Otk 22,15).
Baš ste dobri…ja se javljam u svoje ali i u ime rodjaka Zdravka koga ste dobro i u pravom kontekstu citirali , te pozdravljam i podržavam vaš rad 🙂
🍀