Written by 14:55 Hereze, Razgovori

Intervju: Charles Murray – Intelektualna ortodoksnost nestat će još u ovom desetljeću

Charles Murray američki je politolog, sociolog i pisac. Jedan je od vodećih znanstvenika na području društvenih znanosti posebno u domeni istraživanja inteligencije, sustava socijalne pomoći, klasnih razlika, kriminala i američkog zakonodavnog sistema. Najpoznatiji je po knjizi ‘The Bell Curve’ koju je napisao u ko-autorstvu s Richard J. Hernsteinom, a koja je izazvala velike kontroverze na međunarodnoj znanstvenoj sceni. Povodom objave svoje nove knjige ‘Human Diversity: The Biology of Gender, Race, and Class’ za Hereticu govori o suvremenim izazovima istraživanja bioraznolikosti te komentira prevalentnu društveno-političku klimu današnjice.

Zašto se po Vama ljudi/profesori/znanstvenici i dan danas protive ideji ljudske bioraznolikosti? Što ih najviše plaši?

Dvije stvari:

Prvo, priznavanje biološke raznolikosti (biodiverzitet) znači priznavanje važne uloge gena u određivanju osobnosti, sposobnosti i društvenog ponašanja. To je samo po sebi zastrašujuće. Ako je sve uzrokovano okolišem tada su mogućnosti za ljudsku savršenstvo i za savršenstvo ljudskih institucija neograničene. Ako geni igraju ulogu, savršenstvo je nemoguće i nejednakost će uvijek biti s nama, bez obzira na to koja politička ideologija pobijedila.

Drugo, biološka raznolikost podrazumijeva da će skupine ljudi biti nejednake, bilo da je riječ o spolovima, rasama ili pripadnicima društvenih klasa. Intelektualci automatski misle da to znači rangiranje skupina od superiornih do inferiornih. Takvo je gledište pogrešno – snopovi kvaliteta u ljudskim skupinama prekomplicirani su za to. Primjerice, jesu li Hrvati superiorniji od Norvežana, Grka, Kineza? Odgovor je: ‘U nekim pogledima da, u nekima ne. Ovisi o kojoj ljudskoj osobini govorite’. Prema mom iskustvu, nemoguće je uvjeriti ljude da razmišljaju na taj način.

Prisiljavanje svih da misle da su isti kao i drugi možda nije dobra strategija za uspjeh u bilo kojem području, kao što sugerira vaša nova knjiga. Što mislite, kako bi ljudi trebali tome pristupiti?

Mislim da je rješenje potpuno benigno: ljudi bi se trebali baviti onime što im pruža najviše užitka i zadovoljstva. Znanstveni dokazi su neumoljivi. Ljudi, kojima je ostavljeno pravo izbora, radije ulaze u zvanja za koja imaju najveće sposobnosti. Dakle, rješenje je uklanjanje umjetne zapreke za ulazak u zanimanja, maksimiziranje mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja za sve te dopuštanje ljudima da rade što žele, bez obzira radi li se o tipičnom muškom ili ženskom zanimanju.

Paradoks rodne jednakosti pokazuje nam da, kada žene mogu slobodno birati (zanimanje, op. prev.) ne odlučuju se za tipično muška područja. Kako to objašnjavate?

Ako ste žena koja živi u siromašnoj zemlji, dobro su plaćeni poslovi oskudni i nalaze se u STEM poljima. Tada ćete, ako imate mogućnost obavljati STEM posao, vjerojatno ići u STEM područje zbog ekonomskih razloga, čak i ako vas to ne privlači. S druge strane, ako živite u bogatoj zemlji s obiljem dobro plaćenih poslova, vjerojatnije je da ćete se baviti područjem u kojem najviše uživate. S obzirom na različitu preferenciju poslova kod muškaraca i žena, to znači da će udio žena koje idu u STEM, u naprednim zemljama, vjerojatno biti manji nego u siromašnim zemljama.

U svjetlu nove epidemije koronavirusa čini se da virus različito utječe na različite etničke skupine – mislite li da bi to moglo imati neki potencijalni eugenski/disgenski učinak?

Prije samo nekoliko dana pitao sam osobu vrlo visoko pozicioniranu u američkoj javnozdravstvenoj administraciji o glasini da su istočni Azijati osjetljiviji na virus od ostalih. To je bio privatan razgovor između prijatelja. Odgovorio mi je na to jednom riječju: “Sranje”.

Koji je Vaš savjet za karijeru mladim predavačima i studentima koji žele istraživati temu ljudske biološke raznolikosti. Što biste učinili drugačije da možete početi iznova?

Bio bi to moj prvi izbor da imam 20 godina. To će biti izuzetno uzbudljivo tijekom sljedećih desetljeća. Zanemarite kontroverzu oko toga i uronite.

Vjerujete li da postoji nada u slobodu izražavanja u vezi s tim temama u budućnosti ili će se cenzura nastaviti?

Moje je mišljenje, za koje drugi misle da je previše optimistično, da će se intelektualna ortodoksnost srušiti tijekom ovog desetljeća. Znanost koja je napada naprosto je premoćna da bi otpor mogao trajati duže od toga.

Moje je mišljenje, za koje drugi misle da je previše optimistično, da će se intelektualna ortodoksnost srušiti tijekom ovog desetljeća. Znanost koja je napada naprosto je premoćna da bi otpor mogao trajati duže od toga.

Charles Murray

I posljednje pitanje… Profesor Flynn naglasio je u intervjuu da i ljevica i desnica imaju tendenciju cenzurirati kada su na poziciji moći. Mislite li da je to točno i zašto se to događa?

Ljudi s pristupom državnoj moći imaju tendenciju zloupotrebe te moći kako bi unaprijedili vlastitu agendu. To je univerzalni zakon upravljanja. U konačnici je to razlog zašto ostajem klasični liberal, usprkos njegovoj trenutnoj nepopularnosti.

Intervju obavila: Ivana Zlatarić

(Visited 676 times, 1 visits today)
Last modified: 21. 5. 2021.
Close