Portal Heretica star je otprilike kao i koronavirus, pa i nije čudno da nova bolest – za jedne kuga, za druge tek prehlada – otpočetka tematski dominira na ovim stranicama. Naši autori u ovih su godinu i pol dana kritički promišljali različite aspekte krize izazvane pojavom koronavirusa.
U godinu i pol dana proživjeli smo lockdown, zabranu kretanja između županija, povratke u normalu tijekom ljeta i uoči parlamentarnih izbora i stranačkih konvencija te smo sada na pragu modela uvedenog u većinu zemalja zapadnoga civilizacijskog kruga.
Najavom uvođenja Covid-potvrda ulazimo u novu fazu reguliranja koronavirusa. Po prvi puta, zabrana kretanja se formalno-pravno ne odnosi se na sve građane, nego samo na one bez potvrde. Hoće li nove mjere dovesti do nove stabilnosti “novog normalnog” ili kolapsa institucija? Do oporavka od pandemije, ili građanskog neposluha i društvenih sukoba?
Do novih tekstova naših autora koji će se pozabaviti aktualnim stanjem, Heretica podsjeća na ono najbolje o koronavirusu što smo dosad objavili.
Cjelovit pregled dosadašnjeg tijeka pandemije dao je Branimir Pervan u ogledu Prohujalo s Covidom, dok se Ivan Komšić s tematikom koronavirusa pozabavio u dva teksta. U prvome je riječ o parareligijskoj dimenziji straha od Covida, a u drugome o paradoksima i aporijama tretiranja koronavirusa:
O geopolitičkim aspektima krize, kao i međuodnosu Zapada i Kine pisali su Davor Dijanović i Tomislav Kardum:
Zapad se zatvara, Kina ide prema tronu
Na kolumnu Slavenke Drakulić u Jutarnjem listu Karlo Jurak odgovorio je polemičkim ogledom Zašto socijalizam nije kriv za sve?, dok se na godinu dana haranja virusa po Hrvatskoj osvrnuo u tekstu Godina dana korone ili vječna ‘dva tjedna’.
O pandemiji koronavirusa u širemu smislu Jakob Filić progovorio je u eseju ‘Budimo odgovorni’ ili o pandemiji odgovornosti kojim propituje učinak ključnog pojma propagandističkog aspekta virusnog marketinga, odnosno “odgovornosti”.
Tomislav Kardum u svojemu se ogledu Povijesne silnice i/ili veliki pojedinci? dotaknuo uskrate slobode u izvanrednom stanju.
Matej Pribanić je ogledom Kako je pukla ljubav između Velikog brata i Ministarstva istine progovorio o medijskom aspektu problematike, a Stjepan Bajić osvrnuo se na utjecaj virusa na poeziju, kao i na (nepostojeći?) revolucionarni potencijal suvremene ljevice u kontekstu koronavirusa:
Zašto sam rekao NE poeziji u doba pandemije?! (Dijalektički anticorpanus)
Budući da problematika koronavirusa neće tako brzo iščeznuti iz medija i života, ovo je samo prva postaja. Do novih tekstova, čitamo se!
